Cerebelarna hipoplazija je rijetka neurološka bolest koja može utjecati na životinje, posebno domaće vrste (pse i mačke). Uzroci bolesti su kongenitalni – odnosno pacijent se rađa sa tim stanjem – a jedan od prvih znakova da mačka ima nedostatak je nedostatak ravnoteže u prvih nekoliko mjeseci. Ali da li je hipoplazija ozbiljna? Kako je živjeti s mačkom koja ima tu bolest?

Iako su slučajevi rijetki, pronašli smo mačića kojem je dijagnosticirana hipoplazija malog mozga i kojemu je porodica pružena svu potrebnu njegu: Nala (@ nalaequilibrista ) . Da bismo bolje razumjeli kako se manifestira patologija i kako funkcionira rutina mačke bez ravnoteže, pripremili smo poseban članak na tu temu.

Hipoplazija malog mozga kod mačaka: šta je to i kako utiče na životinje?

Cerebelarna hipoplazija - također nazvana cerebralna hipoplazija - je bolest koju karakterizira urođena malformacija malog mozga. Organ se nalazi između mozga i moždanog stabla i odgovoran je za koordinaciju pokreta i ravnotežu mačaka. Odnosno, u praksi se radi o bolesti koja mačku ostavlja bez ravnoteže i motoričke koordinacije.

Glavni simptomi stanja su:

• Nekoordinirani pokreti
• Poteškoće u stajanju na sve četiri
• Preuveličani, ali ne baš precizni skokovi
• Drhtanjeglava
• Česte promjene u držanju

Uzroci problema se obično povezuju s virusom mačje panleukopenije, koji se prenosi s majke na fetus tokom trudnoće. Kod hipoplazije malog mozga, mačke obično manifestiraju bolest u prvim mjesecima života.

Nalina priča: sumnja i dijagnoza bolesti

Ne samo ime mačke Nala, u odnosu na lik Kralja lavova, pokazuje svoju snagu volje da preživi! Mačić Laure Cruz spašen je sa ulice sa otprilike 15 dana, zajedno sa svojom majkom i tri brata. „Već u mom prvom kontaktu sa njom bilo je moguće uočiti da je nešto drugačije, jer je bila manje čvrsta od svoje braće i sestara i često je odmahivala glavom“, rekao je tutor. Unatoč prvobitnoj sumnji, tek nakon prvih koraka sve je postalo jasnije: „Kada su braća krenula u prve korake, vidjelo se da nešto nije u redu, jer nije mogla hodati a da ne padne na stranu, a šape su joj bile se previše trese.”

Nakon što je shvatio da se radi o mački bez ravnoteže i da ima drhtanje u šapama, učitelj je odlučio da Nalu odvede neurologu, gdje su urađeni neurološki testovi i liječenje kortikosteroidima počeo da vidim da je bolje. “Doktor je već prokomentarisao da bi moglo biti nešto u vezi sa malim mozgom, ali smo morali da uradimo tretmanna nekoliko sedmica da budem siguran. Kod primjene lijeka nije bilo promjena i kada smo se vratili neurologu, on je ponovo uradio pretrage i potvrdio da se radi o hipoplaziji malog mozga."

Dijagnoza je postavljena kada je Nala imala dva i po mjeseca. Ovo mače ne bi imalo iste pokrete kao druge životinje, Laura je odlučila da je definitivno usvoji. "Sada se organizujemo da uradimo magnetnu rezonancu i bolje razumemo težinu njene hipoplazije malog mozga."

Kakva je svakodnevica s mačićem sa hipoplazijom malog mozga?

Mačka s cerebralnom hipoplazijom treba više njege i pažnje, ali može normalno živjeti u svojim ograničenjima i uz neke modifikacije u slučaju Nale, na primjer, učiteljica kaže da je glavna briga porodice to što je ona mačka bez ravnoteže i što ne može ustati, sa četiri noge oslonjene na tlo, jedna na drugu i izvodi neke nekoordinirane skokove To dovodi do toga da ona na kraju često udara u glavu, pa smo morali da napravimo neke prilagodbe poput stavljanja te pjenaste prostirke na mjesta na kojima se najviše zadržava.”

Još jedno pitanje je da, za razliku od drugih mačaka, mačka sa hipoplazijom malog mozga ne može koristiti kutiju za otpatke jer nema balans za obavljanje svog posla. “Koristi higijenske uloškepotrebe za spavanje. Što se tiče hrane, Nala može sama da jede i uvek ostavljamo lonac sa suvom hranom blizu nje. S vodom je složenije, jer na kraju padne na lonce i pokvasi se, ali mi radimo testove sa fontanama za teže mačke.”

Mačka bez ravnoteže poput Nale ima iste navike od bilo kog ljubimca. Voli vrećice, voli spavati i ima krevet samo za nju. Laura objašnjava da sve mora biti u ravni sa tlom, jer ne može skočiti, a nema čak ni reflekse da sleti na noge. “Nalinha je naučila da se prilagodi svom stanju. Pa ide sama do toaleta, uspijeva se nahraniti i ako joj nešto zatreba, mjauče da nam privuče pažnju! Ona također uspijeva – na svoj način – da se kreće okolo da nas traži po kući. Jako je pametna!”

Akupunktura i veterinarska fizioterapija poboljšali su Nalin kvalitet života

Iako ne postoji lijek za hipoplaziju malog mozga kod mačaka, moguće je ulagati u tretmane koji garantuju dobrobiti pacijenata i poboljšati njihov kvalitet života. Veterinarska akupunktura, kao i sesije fizioterapije životinja, veliki su saveznici u ovim vremenima. Nala je, na primjer, bila na liječenju i rezultati su bili vrlo pozitivni. Evo šta tutor kaže: „Počeli smo da primećujemo da pokazuje da ima više ravnoteže, sada može da leži bezpasti bočno i ponekad napraviti nekoliko koraka (otprilike 2 ili 3) prije pada. Nije mogla ništa od toga prije tretmana! Ona ima samo 8 mjeseci, tako da se jako nadam boljem kvalitetu života za nju.”

Život s mačkom s invaliditetom zahtijeva neke promjene u rutini

Kućni ljubimci s invaliditetom mogu biti veoma sretni , ali mijenjaju život nastavnika i potreban im je prostor u potpunosti prilagođen njihovim potrebama. “Prilagođavanje rutine da bude sa Nalom nije lako, s obzirom na to da ne može puno vremena provoditi sama, jer u nekim stvarima zavisi od nas. Kada trebam da provedem sate daleko, oslanjam se na svoju majku ili svog verenika da ostanu s njom. To što je ostavljam potpuno samu na duže vreme ne čini mi se prijatnim, jer ne znam da li će moći da pije vodu ili će prevrnuti lonac i pokisnuti. Ne postoji način da se zna hoće li moći doći do toaletne prostirke da obavi svoj posao ili će to usput učiniti i isprljati se.”

Pored ovisnosti ljubimca o vlasnicima, također je važno razmišljati o situacijama kao što su putovanja i zdravstveni problemi. “U njenom slučaju, kastracija mačke nije samo kastracija, na primjer. Sve treba osmisliti i prilagoditi s obzirom na neurološke specifičnosti, zbog čega se uvijek konsultujem sa veterinarima.”

Unatoč izazovima na tom putu, udomljavanje mačke – invalidne ili ne – donosipuno zabave za cijelu porodicu. „Čak i činim sve što je u mojoj moći da ona ima odličan kvalitet života, i dalje sam veoma zabrinuta kako da joj to što lakše olakšam, tako da čak i sa svojim ograničenjima i svojim drugačijim i veoma posebnim načinom, Nalinha ima najbolji mogući život. !”