Ako ste primijetili da vaša mačka ima poteškoća s hodanjem na stražnjim nogama, važno je da budete svjesni toga. Kada mačka vuče stražnje noge, to se može činiti kao uobičajena situacija koja ne predstavlja rizik za zdravlje mačke, ali istina je da je to vrsta paralize kod mačaka koja može, da, biti prilično štetna za vašu mačku. Kako bismo bolje razumjeli o čemu se radi, koji su rizici, simptomi i najprikladnije liječenje, Šape kuće intervjuirali su veterinarku Ericu Baffu, specijaliziranu za mačju medicinu. U nastavku pogledajte objašnjenja stručnjaka!

Šape kuće: što je to i koji su rizici od iznenadne paralize stražnjeg dijela kod mačaka?

Erica Baffa: Iznenadna paraliza je stanje ili situacija nepokretnosti, koja može biti djelomična ili potpuna, privremeno ili trajno kompromitirajući motoričke funkcije mačjeg bolesnika i koja u težim slučajevima dovodi život životinje u opasnost - ovisno, prije svega, o mogućim uzrocima, koji su raznoliki. Stanje može biti uzrokovano tromboembolijom sekundarnom hipertrofičnom kardiomiopatijom, medularnim limfomima (koji mogu, ali ne moraju biti inducirani virusom FeLV), pa čak i traumom kralježnice s ozljedama leđne moždine.

Ova vrsta paralize kod mačaka može dovesti do različitih organskih disfunkcija kada su različite inervacije ugrožene, budući da nekemačke možda više neće moći same mokriti, pa im treba netko da im pomogne s dekompresijom mjehura. Ovaj faktor zadržavanja urina dovodi do mogućnosti urinarne infekcije koja pogoršava stanje bolesnika. Druge mačke mogu imati ogrebotine na koži i čireve zbog izravnog trenja ili kontakta s tlom, au nekim okolnostima može doći do nekroze kože kada postoji poremećaj cirkulacije. Može doći i do mišićne atrofije.

Iako postoje neka od ovih ograničenja koja se mogu pojaviti istovremeno ili sama, neke se mačke s paralizom mogu dobro prilagoditi promjenama ako uzrok nije progresivan i ako postoji mogućnost dobrog preživljavanja.

Je li mačka koja teško hoda na stražnjim nogama uvijek znak iznenadne paralize?

E.B: Kao što ime govori, iznenadna paraliza može se dogoditi iznenada. Većinu vremena trebali bismo biti svjesni najozbiljnijih mogućnosti iznenadne paralize, kao što je tromboembolija aorte kao sekundarna hipertrofična kardiomiopatija. Drugi bi uzrok bio medularni limfom, osobito kod mačaka pozitivnih na FeLV. Neke mačke mogu, na primjer, imati neuronsku kompresiju koja ih tjera da ograniče svoje pokrete i prestanu hodati sporije, a ne iznenada. Ovi pacijenti će pokazivati ​​suptilnije znakove, koji često mogu proći nezapaženo među učiteljima,dok drugi mogu imati neku traumu u predjelu kralježnice i prestati hodati.

Koji se drugi simptomi mogu primijetiti kod mačke s paralizom stražnjih nogu?

E. B: Simptomi ovise o temeljnom uzroku. Kada je uzrok aortna tromboembolija sekundarna hipertrofičnoj kardiomiopatiji, na primjer, najčešći simptomi uključuju glasnu vokalizaciju zbog intenzivne oštre boli, praćenu povraćanjem, ubrzanim disanjem, otežanim disanjem, kašljem, gubitkom apetita i nesvjesticom. Ove mačke obično razviju paralizu stražnjih nogu, gubitak bedrenog tonusa i pad temperature u stražnjim udovima zbog tromboembolije koja ugrožava cjelokupnu cirkulaciju krvi. Može doći do sinkope ili iznenadne smrti životinje. Ako je uzrok ozljeda kralježnice, može se pojaviti osjetljivost.

Postoji li tretman za mačku koja pati od iznenadne paralize stražnjeg dijela?

E. B: Postoji liječenje i razlikuje se ovisno o glavnom uzroku. Liječenje tromboembolije je vaskularni kirurški zahvat odmah nakon događaja - obično kada se postavi dijagnoza, kirurški zahvat se izvodi unutar 6 sati od događaja i postoji šansa da će pacijent ponovno hodati. Dijagnoza se u ovom slučaju obično postavlja na temelju kliničke analize životinje i nalaza tromba koji često može bitividi ultrazvukom. Ne zaboravite da treba napraviti ehokardiogram kako bi se procijenilo ima li više tromba ili ne. Također se mogu dati lijekovi koji sprječavaju stvaranje ugrušaka. Osim toga, podržavaju se lijekovi protiv bolova.

Kako spriječiti iznenadnu paralizu stražnjeg ekstremiteta?

E.B: Prevencija je moguća provođenjem onoga što nazivamo preventivnom medicinom i pregledom mačjeg pacijenta. Mačku treba odvesti veterinaru na rutinski pregled, fizički, klinički i laboratorijski pregled. Slikovni testovi koji mogu procijeniti srčana stanja, kao što su ehokardiografija i elektrokardiografija, neophodni su. Važni su i slikovni testovi, kao što su rendgenske snimke i CT skeniranja, kao i krvni testovi. Kada uspijemo rano dijagnosticirati, moguće je pravilno liječiti i produžiti život bolesnika, uvijek s ljubavlju i poštovanjem prema životu mačića.