Većinu funkcija i organa u tijelu psa kontrolira živčani sustav. Zato svaka neurološka promjena može ugroziti opću dobrobit ljubimca. Živčani sustav psa neophodan je za pravilno funkcioniranje tijela, kontrolirajući od pokreta šapa do otkucaja srca. Danas otprilike 10% malih pasa viđenih u veterinarskim klinikama ima neku vrstu bolesti koja utječe na živčani sustav. Psu s neurološkim problemom potrebna je brza dijagnostika kako bi liječenje bilo što učinkovitije. Šape kuće izdvojile su 6 stvari koje trebate znati o živčanom sustavu psa kako biste bolje razumjeli kako funkcionira i koje su to bolesti koje najviše pogađaju štence.

živčani sustav psa ima četiri temeljne funkcije

Živčani sustav psa u osnovi ima četiri osnovne funkcije: integrirajuću funkciju, koja koordinira funkcije organa; senzorna funkcija, koja usklađuje opće i posebne osjete (primanje i generiranje podražaja); motorička funkcija, koja se brine za mišićne kontrakcije (namjerne i nevoljne); te adaptivna funkcija, koja se brine za prilagodbu životinje na okolinu u kojoj se nalazi (kao što su znojenje i zimica). Kad sve te funkcije spojimo, vidi se da je to živčani sustav psa.koji kontrolira gotovo sve tjelesne radnje i osigurava pravilno funkcioniranje organizma životinje.

Podjela živčanog sustava psa odvija se na središnji i periferni živčani sustav

Kao i kod ljudi, pas živčani sustav dijelimo na središnji živčani sustav (CNS) i periferni živčani sustav (PNS). CNS se sastoji od mozga, malog mozga i leđne moždine. Mozak psa sastoji se od neurona (koji kontroliraju mentalne funkcije), glijalnih stanica (koje podupiru) i krvnih žila. Aksoni neurona grupiraju se zajedno i tvore bijelu tvar, dok se tijelo neurona spaja i tvore sivu tvar, iz koje nastaje moždana kora. Korteks je podijeljen na nekoliko područja i svako je odgovorno za neku funkciju u tijelu. SNP se, s druge strane, sastoji od kranijalnih živaca (osjetni ili motorički živci koji se povezuju s kožom, posebnim osjetilnim organima i mišićima glave) i spinalnih živaca (koji inerviraju trup, udove i dio glave).

Bolesti pasa koje pogađaju živčani sustav: saznajte koje su najčešće

Nažalost, postoje mnoge bolesti koje mogu utjecati na živčani sustav psa. Budući da je ovaj sustav odgovoran za funkcioniranje mnogih organa, pas s neurološkim problemom opasno je stanje jer može biti zahvaćeno cijelo tijelo. Neki primjeri bolesti kod pasakoji utječu na živčani sustav su:

• Kuga kod pasa

• Zarazni hepatitis kod pasa

• Toksoplazmoza

• Cervikalna spondilomijelopatija (wobbler sindrom)

• Epilepsija

• Bolesti intervertebralnog diska

Paraliza i drhtanje česti su kod pasa s neurološkim problemom

Glavni način da saznate imate li psa s neurološkim problemom je da obratite pozornost na znakovi. Neka ponašanja vašeg psa mogu ukazivati ​​na mogućnost bolesti psa koja utječe na živčani sustav. Među glavnim su:

• Vrtoglavica

• Konvulzije

• Generalizirani tremori

• Paraliza u ekstremitetima

• Slabost

• Promjene u hodu

• Nesanica

• Promjene u osjetilnom i psihičkom stanju

• Gubitak svijesti

Pas s neurološkim problemom: liječenje treba započeti što prije

Bolesti koje pogađaju živčani sustav psa često nemaju lijeka. Međutim, postoje načini za liječenje simptoma kako bi on imao kvalitetniji život. Za psa s neurološkim problemom, liječenje treba započeti rano kako bi se zaustavilo napredovanje bolesti i osigurale bolje šanse za izlječenje. Stoga, kada se pojavi bilo koji znak, morate odvesti ljubimca veterinaru. Tamo će liječnik obavitipreglede koji će potvrditi postoji li i koja je bolest kod pasa koja zahvaća živčani sustav. Nakon dijagnoze, veterinar će znati koji je najbolji oblik liječenja.

Brahicefalni psi i psi sa siringomijelijom primjeri su pasa s neurološkim problemima.

Neke pasmine pasa pretrpjele su promjene tijekom vremena, uglavnom zbog ljudskog djelovanja. Mnoge od tih promjena uzrokovale su oštećenje mozga ovih životinja. Najbolji primjer su brahicefalni psi. Psi pasmina mops, shi tzu i francuski buldog proizašli su iz križanja koja su provedena s ciljem stvaranja vrsta s manjom njuškom. Ovi križevi učinili su veličinu lubanje ovih životinja kraćom i manjom od normalne, osim što su uzrokovali respiratorne probleme. Drugi primjer su psi koji imaju siringomijeliju, stanje koje uzrokuje nakupljanje cerebrospinalne tekućine (likvora) u leđnoj moždini. To uzrokuje Chiarijevu malformaciju, zbog koje je mozak veći od lubanje. Kao da je mozak stisnut unutar lubanje, uzrokujući veliki pritisak, a često i bol. Ovo stanje je češće kod malih pasa kao što su maltezer, čivava i Cavalier King Charles Spaniel.