Izazvana od nekoliko vrsta grinja, šuga je kožna bolest koja pogađa mačke i pse – iako je rjeđa kod mačaka. Nažalost, šuga kod mačaka je vrlo zarazna, uključujući i ljude, i može ostaviti životinju gotovo bez dlake i s izrazito nadraženom kožom u svom najtežem obliku. Da biste razumjeli kako ova parazitska dermatoza funkcionira, važno je znati da svaka vrsta šuge različito utječe na mačiće. U nastavku saznajte o glavnim vrstama bolesti i njihovim karakteristikama.

Koje su vrste šuga kod mačaka?

Mačke su osjetljive na različite vrste šuga, uključujući sarkoptične šuge (scabies canina ), demodekoza (crna šuga), notoedrikična šuga (mačja šuga), otodektična šuga (ušna grinja) i cheiletielosis ("hodaća perut"). Više detalja o svakom od njih pogledajte u nastavku:

1. Demodekoza kod mačaka: bolest uzrokuje svrab i kožne lezije

Demodekoza, koja se naziva i crna šuga, može biti uzrokovana dvije vrste grinja: Demodex cati i Demodex gatoi. Ovi mikroskopski agensi su normalni stanovnici mačje kože, ali mogu se prekomjerno razmnožavati kada naiđu na životinju s kompromitovanim imunološkim sistemom, između ostalih faktora.

Klinički znakovi variraju ovisno o vrsti grinja i mogu se pojaviti u obliku lokaliziranih ili generalizovano. ODemodex cati, koji se inače nalazi u folikulima dlake, može uzrokovati gubitak kose, upalu kože i stvaranje kora, posebno u područjima oko kapaka, lica, brade i vrata. Demodex gatoi, koji uglavnom živi na površini kože, uzrokuje intenzivan svrab i lezije koje mogu dovesti do sekundarnih infekcija.

Grinje Demodex su specifične za svaku vrstu, to jest, zaraženi pas ne može prenijeti bolest za mačku, i obrnuto. Nadalje, ovi paraziti koji se nalaze u domaćim životinjama ne prenose se na ljude. Demodex gatoi je jedini koji se može prenijeti sa mačke na mačku.

2. Otodektična šuga kod mačaka: grinja koja upaljuje uho životinje

Ovu vrstu šuge karakterizira upala ušnog kanala uzrokovana Otodectes cynotis, "ušnom grinjom". Posebno pogađa mačke, ali može utjecati i na pse i, u vrlo rijetkim slučajevima, na ljude. Iako je otodektična šuga kod mačaka koncentrirana u uhu, grinje se mogu proširiti na kožu drugih dijelova tijela životinje.

Kao rezultat toga, mačka sa šugom počinje mnogo češkati i tresti glavom kako bi pokušajte da ublažite nelagodu. Ovo su, inače, isti simptomi otitisa kod mačaka i stoga je uobičajeno da se ta dva klinička stanja brkaju. U najtežim slučajevima otodektične šuge, infekcijeSekundarne bakterije/gljivice mogu dodatno zakomplicirati bolest. Bubna opna također može biti puknuta.

3. Notoedrićna šuga kod mačaka: intenzivan svrab i iritacija kože su neki od simptoma

Također poznata kao mačja šuga, notoedrićna šuga je rijetka, ali izuzetno zarazna kožna bolest – kako kod mačaka tako i kod mačaka na druge životinje. Ova vrsta infestacije grinjama je vrlo slična sarkopticnoj grinji koja se nalazi kod pasa, sa istim izgledom, životnim ciklusom i kliničkim znakovima.

Simptomi notoedrične šuge kod mačaka uključuju intenzivan svrab, gubitak dlake i jaku iritaciju. Infekcije kože obično počinju na licu, ušima i vratu, ali se mogu proširiti na ostatak tijela.

4. Sarkoptična šuga kod mačaka

Sarkoptična šuga, poznata i kao pseća šuga, može se pojaviti kod mačaka koje su došle u direktan kontakt sa psima ili drugim zaraženim životinjama. Međutim, može doći i do indirektnog prijenosa, iako rjeđe. Zbog oblika zaraze, mačke koje žive na otvorenom podložnije su oboljevanju od ove vrste šuge. Budući da su grinje vrlo zarazne za životinje i ljude, sarkoptična šuga je također zabrinjavajuća za nas ljude.

Početni simptomi uključuju jak svrab, suhu kožu, mrljavi gubitak kose i čvrste kvrge. UU sljedećoj fazi, pošto mačka mnogo grebe ili grize to mjesto kako bi ublažila nelagodu, zahvaćena koža može biti jako oštećena, uzrokujući kraste. Obično se prvo pojavljuju u području zglobova, abdomena, grudi i ušiju, ali mogu utjecati na cijelo tijelo ako se problem ne dijagnosticira i ne liječi brzo.

5. Cheiletielosis kod mačaka

U cheilethielosis, grinje se nazivaju "hodajuća perut" zbog načina na koji se kreću ispod keratinskog sloja kože, ostavljajući ostatke ljuskica na površini dlačica. Ova infestacija je vrlo zarazna, posebno na mjestima gdje žive mnogi kućni ljubimci, i može se prenijeti na ljude.

Pored malih komadića mrtve kože (peruti) koji padaju s kože, mačke s heileotielozom mogu dlakavati gubitak, iritacija kože, pruritus i mačji milijarni dermatitis (kruste sa malim izbočinama oko njih). Neke mačke ne pokazuju znakove problema, ali su još uvijek podložne prenošenju grinja na ljude i druge životinje.

Savjeti za prevenciju šuge - mačke mogu ostati zdrave u uvijek čistom okruženju

Mnogi veterinari opisuju šugu kod mačaka kao bolest koja najviše svraba kod mačaka. Samo ovo je dovoljan razlog da učitelji paze na savjete kako bi smanjili rizik da kućni ljubimci budu pogođenibolest. Kao i kod kontrole buva, čisto i uredno okruženje je veoma važno kako bi se spriječilo da vaša maca dobije šugu. Još jedna važna briga je često pranje posteljine i drugih tkanina na koje ljubimac obično postavlja.

Da li lijek za šugu kod mačaka djeluje? Kako je liječenje?

Liječenje šuge kod mačaka varira ovisno o bolesti i njenim kliničkim manifestacijama. U veterinarskoj ambulanti profesionalac će, nakon potvrde dijagnoze, prepisati lijek za mačju šugu radi eliminacije grinja. Lijek se može uzimati oralno, lokalno ili injekcijom. Vaš veterinar će također moći prepisati antibakterijski šampon, kao i protuupalne i antibiotike za liječenje kože i ublažavanje upale uzrokovane šugom.