Bolest mačjih ogrebotina je zoonoza koja se, uprkos svom nazivu, može prenijeti i od pasa i između ljudi. Mačke su, međutim, glavni prenosioci: kao što već popularno ime bolesti govori, grebanje je najčešći oblik zaraze. Zato se pažnja mora udvostručiti u slučaju napada mačke, bilo u toku igre ili kod nepravilnog postupanja sa životinjom lutalom. Unatoč svemu, bartoneloza kod životinja i ljudi se može liječiti i izliječiti. Simptomi se razlikuju za svaku od njih, a detalje o bolesti mačjih ogrebotina možete provjeriti u sljedećem članku!

Bolest mačjih ogrebotina je zoonoza koju prenosi bakterija Bartonella

Bartonelosis , poznat kao bolest mačjih ogrebotina (CAD), uzrokovan je bakterijom Bartonella i pogađa neke domaće životinje, posebno mačke. Glavni oblik zaraze je preko ogrebotine zaražene mačke. Iako je zoonoza, stanje obično nije ozbiljno kod ljudi, s lakim oporavkom ako liječenje počne rano. U ovom slučaju, simptomi bartonella henselae kod ljudi su groznica, bol u trbuhu, kožne manifestacije, limfadenopatija (povećani limfni čvorovi) i uveitis.

Međutim, važno je napomenuti da težina mačjih ogrebotina varira. Ako osoba ima predisponirajuću bolest, može se pojaviti apostaje gore. Isto važi i za mačke. Ako ima bolesti poput mačjeg FIV ili FeLV, anemije ili pati od uveitisa kod mačaka, mora se udvostručiti briga.

U svakom slučaju, kada je u kontaktu s krvlju ili izlučevinama domaćina, važno je dobro operite zahvaćeno područje i potražite zdravstvenog radnika. Još jedan detalj je soj bakterija, jer postoji 45 vrsta Bartonella. Ne utiču svi na ljude. Ali najpoznatije, koje se zovu Bartonella Quintana i Bartonella Henselae, zaslužuju pažnju.

Bartoneloza se prenosi grebanjem zaraženih mačaka, kao i ugrizom parazita

Mačja bartoneloza se prenosi putem buve i krpelji, kontakt sa izmetom i/ili grebanje uzrokovano zaraženom mačkom domaćinom. Objašnjenje za to je da zaraženi parazit prirodno prenosi bolest na mačke putem ugriza. No, osim toga, tu je i izmet buva: kada se mačka češe, dolazi u kontakt sa parazitskim izmetom i na taj način bakterija počinje živjeti u mačjim noktima, što olakšava novu infekciju. To je razlog zašto je incidencija manja kod pasa, jer imaju manje oštre nokte. Bakterije bartoneloze preživljavaju sedam do 14 dana u okolini i oko godinu dana u krvotoku mačke.

Simptomi bolesti mačjih ogrebotina su apatija i groznica

Kada je zaraženouzrokovane bartonelom, mačke mogu imati tihe simptome u prve tri sedmice. Od tog perioda znaci postaju uočljivi, ali na progresivan način. Stoga je vrlo važno biti svjestan bilo kakvih promjena u ponašanju mačke koje ukazuju na bolest. Simptomi bolesti mačjih ogrebotina su obično:

• Apatija
• Nedostatak apetita
• Groznica
• Gubitak težine ili anoreksija
• Anemija
• Bol u mišićima
• Endokarditis (bakterijska bolest koja zahvaća endotelnu površinu srca i srčane zaliske i može rezultirati abnormalnim šumom u srcu i aritmijom)
• Mačji uveitis (upala šarenice oka koja uzrokuje jak bol i prekomjerno nevoljno suzenje)

Jačina simptoma Bartonella ovisit će o općem zdravlju i stanju imunološkog sistema mačke. Da bi potvrdio dijagnozu, veterinar mora zatražiti serološki test za identifikaciju prisutnosti bakterija u krvi (test hemokulture, na primjer), pored krvne slike i pretrage stolice i urina.

uzrokovana bolešću Postoji li lijek za Bartonella henselae?

Unatoč lakom prijenosu, tretmani za bolest mačjih ogrebotina su vrlo efikasni i oporavak je lak. Terapija se zasniva na brizi o simptomima koje životinja ima, bilo da se radi o groznici ili srčanom oboljenju. U početnoj fazi mogu se preporučiti antibiotici za mačkekako bi se spriječilo napredovanje bolesti. Vrijeme tretmana varira od slučaja do slučaja. Ali čak i ako simptomi prestanu, bakterija Bartonella henselae opstaje u organizmu mačke godinu dana, pa je neophodno podvrgnuti veterinarskom nadzoru kako bi se provjerilo opće zdravstveno stanje ljubimca.

Bartoneloza mačaka: prevencija se može obaviti uz odgovarajuću higijenu životinje i okoline

Da bi se spriječila bolest mačjih ogrebotina, bitno je održavati okoliš čistim i bez buva. Za to je važno voditi računa o higijeni životinja. Održavajte rutinu njege mačjih noktiju, čišćenje i podrezivanje dva do tri puta mjesečno. Ova pažnja je interesantna za sprečavanje prenosa tokom igre, na primer. Druga briga je održavanje mačjeg nosila čistim, svakodnevno prikupljanje izmeta i pranje kontejnera dva puta mjesečno.

Održavanje druge osnovne njege, kao što su zaštitni zasloni na prozorima i uzgoj u zatvorenom, je od suštinskog značaja kako mačke ne bi imaju pristup ulici i, posljedično, zaraziti se. Ovi detalji smanjuju rizik od bartoneloze i drugih zaraznih bolesti mačaka, kao što su toksoplazmoza i sporotrihoza.

Bakterije koje uzrokuju bolest mačjih ogrebotina češće su u toplijim vremenima, u kojima je okolina vlažnija. Ovo povećava otpornost i proliferacijuprenoseći parazite. Stoga je osim mačke bitno održavati čistoću kuće.

Čak i kod mačaka, bitno je brinuti se i o psima. Dakle, ako vrsta živi u istoj kući, posebno vodite računa da se niko ne zarazi. Na primjer, kada šetate psa, provjerite prisustvo parazita i pravilno očistite ljubimca prije ulaska u kuću: psa je možda zarazila druga životinja na ulici, koja se smatra slučajnim domaćinom.