Bolest mačjih ogrebotina je zoonoza koja se, unatoč svom nazivu, također može prenijeti preko pasa i između ljudi. Mačke su, međutim, glavni prijenosnici: kao što već pučki naziv bolesti kaže, češanje je najčešći oblik zaraze. Zato se pozornost mora udvostručiti u slučaju napada mačke, bilo tijekom igre ili nepravilnog postupanja s uličnom životinjom. Unatoč svemu, bartoneloza kod životinja i ljudi je izlječiva i izlječiva. Simptomi se kod svakoga razlikuju, a detalje o bolesti mačjeg ogreba možete provjeriti u sljedećem članku!

Bolest mačjeg ogreba je zoonoza koju prenosi bakterija Bartonella

Bartonellosis , poznata kao bolest mačjih ogrebotina (CAD), uzrokuje je bakterija pod nazivom Bartonella i pogađa neke domaće životinje, osobito mačke. Glavni oblik zaraze je kroz ogrebotinu zaražene mačke. Unatoč tome što je zoonoza, stanje obično nije ozbiljno kod ljudi, a oporavak je lak ako se liječenje započne rano. U ovom slučaju, simptomi bartonella henselae kod ljudi su groznica, bolovi u trbuhu, kožne manifestacije, limfadenopatija (povećani limfni čvorovi) i uveitis.

Međutim, važno je spomenuti da ozbiljnost mačjih ogrebotina varira. Ako pojedinac ima predisponirajuću bolest, može imati apostaje gore. Isto vrijedi i za mačke. Ako ima bolesti poput mačjeg FIV-a ili FeLV-a, anemiju ili pati od uveitisa kod mačaka, njega se mora udvostručiti.

U svakom slučaju, kada imate kontakt s krvlju ili izlučevinama domaćina, važno je dobro operite zahvaćeno područje i potražite liječnika. Još jedan detalj je soj bakterije, jer postoji 45 vrsta Bartonella. Ne utječu svi na ljude. No one najpoznatije, nazvane Bartonella Quintana i Bartonella Henselae, zaslužuju pozornost.

Bartoneloza se prenosi ogrebotinom zaražene mačke, ali i ugrizom parazita

Mačja bartoneloza prenosi se putem buhe i krpelji, kontakt s izmetom i/ili češanje uzrokovano zaraženom mačkom domaćinom. Objašnjenje za to je da zaraženi parazit prirodno prenosi bolest na mačke putem ugriza. No, osim toga, tu je i izmet buha: kada se mačka počeše, dolazi u kontakt s izmetom parazita i na taj način bakterije počinju živjeti u mačjim noktima, što olakšava novu infekciju. Uključujući i to je razlog zašto je incidencija manja kod pasa, budući da imaju manje oštre nokte. Bakterija bartoneloze preživljava sedam do 14 dana u okolišu i oko godinu dana u krvotoku mačke.

Simptomi bolesti mačjeg ogreba su apatija i groznica

Kada je zaraženuzrokovane bartonelom, mačke mogu patiti od tihih simptoma u prva tri tjedna. Od tog razdoblja znakovi postaju vidljivi, ali progresivno. Stoga je vrlo važno biti svjestan svih promjena u ponašanju mačke koje ukazuju na bolest. Simptomi bolesti mačjih ogrebotina obično su:

• Apatija
• Nedostatak apetita
• Vrućica
• Gubitak težine ili anoreksija
• Anemija
• Bol u mišićima
• Endokarditis (bakterijska bolest koja zahvaća endotelnu površinu srca i srčane zaliske i može rezultirati abnormalnim šumom srca i aritmijom)
• Mačji uveitis (upala šarenice oka koja uzrokuje jaku bol i prekomjerno nevoljno suzenje)

Ozbiljnost simptoma Bartonelle ovisit će o općem zdravstvenom stanju i stanju imunološkog sustava mačke. Za potvrdu dijagnoze veterinar mora zatražiti serološki test za utvrđivanje prisutnosti bakterija u krvi (hemokultura, na primjer), uz krvnu sliku te pretrage stolice i urina.

uzrokovana bolešću Postoji li lijek za Bartonella henselae?

Unatoč lakom prijenosu, tretmani za bolest mačjeg ogreba vrlo su učinkoviti, a oporavak je lak. Terapija se temelji na brizi o simptomima koje životinja pokazuje, bilo da se radi o povišenoj tjelesnoj temperaturi ili bolesti srca. U početnoj fazi mogu se preporučiti antibiotici za mačkekako bi se spriječilo napredovanje bolesti. Vrijeme liječenja varira od slučaja do slučaja. No, čak i ako simptomi prestanu, bakterija Bartonella henselae u organizmu mačke preživi godinu dana, stoga je neophodna veterinarska kontrola kako bi se provjerilo opće zdravstveno stanje ljubimca.

Bartoneloza mačaka: prevencija se može učiniti pravilnom higijenom životinje i okoliša

Da biste spriječili bolest mačjih ogrebotina, bitno je održavati okoliš čistim i slobodnim od buha. Za to je važno voditi računa o higijeni životinja. Održavajte rutinu njege mačjih noktiju, čišćenje i podrezivanje dva do tri puta mjesečno. Ova pozornost je zanimljiva za sprječavanje prijenosa tijekom igre, na primjer. Još jedna briga je održavanje čistoće mačje kutije s pijeskom, svakodnevno prikupljanje izmeta i pranje posude dva puta mjesečno.

Održavanje druge osnovne njege, kao što su zaštitne mreže na prozorima i uzgoj u zatvorenom prostoru, ključni su kako mačke ne bi imati pristup ulici i, posljedično, zaraziti se. Ovi detalji smanjuju rizik od bartoneloze, ali i drugih zaraznih bolesti mačaka, kao što su toksoplazmoza i sporotrihoza.

Bakterije koje uzrokuju bolest mačjih ogrebotina češće su u toplijim vremenima, u kojima je okolina vlažnija. To povećava otpornost i proliferacijuprenoseći parazite. Stoga je osim mačke bitno održavati i kuću čistom.

Što je više kod mačaka, bitna je i briga o psima. Dakle, ako vrsta živi u istoj kući, budite posebno pažljivi da se nitko ne zarazi. Na primjer, kada šećete psa, provjerite ima li parazita i dobro ga očistite prije ulaska u kuću: psa je možda zarazila neka druga životinja na ulici, koja se smatra slučajnim domaćinom.