Otkriti tijelo psa je prava misija! Na kraju krajeva, on je pun radoznalosti da mnogi tutori nemaju pojma da postoje. Onaj ko vidi pseću njušku, na primjer, teško može zamisliti da se tu nalazi otisak prsta životinje. Ili da nam pseći zubi mogu reći koliko je životinja stara. Ako želite saznati više o dijelovima tijela psa i iznenađenjima koja kriju, pogledajte članak u nastavku!

Pseće šape su jako masne, što pomaže pri gazi po hladnim površinama

Pseća šapa puna je radoznalosti! Ima mnogo kostiju koje pomažu životinji da podrži životinju, ali osim toga, služi čak i kao oblik komunikacije: ako pas podigne prednju šapu, na primjer, poziva učitelja da se igra.

Šapa psa sastoji se od digitalnih jastuka (prsti, koji služe kao amortizeri), metakarpalnih jastuka (koji bi bili dlanovi šaka), karpalnih jastuka (pseća „kočnica“ na prednjim šapama), šapa (unutrašnja peta). a koji ima funkciju držanja hrane i predmeta) i noktiju (kandže o kojima se uvijek treba brinuti). Pseća šapa ima dosta masti, što omogućava da se bez problema gazi po hladnom tlu. Međutim, to može smetati ljubimcu na vrućim podovima, jer se previše zagrijava. Zato izbjegavajte šetnju psa u trenucima kada je temperatura veća.

Njuška psa imamiris 40 puta precizniji od onog kod ljudi

Pseća njuška se smatra otiskom prstiju pasa. Prepuna je linija koje su jedinstvene za svakog ljubimca, te su tako njegov vlastiti identitet! Pseći nos ima oko 200 miliona olfaktornih ćelija, što je karakteristika koja čini njuh psa 40 puta oštrijim od ljudskog. Nije ni čudo što uvijek njuškaju okolo, a neki čak rade i kao psi tragači. Također, možda ste primijetili da je pseći nos uvijek mokar. To se događa jer je vlažnost način da se poboljša hvatanje mirisa iz zraka. Vlažna njuška i dalje pomaže u kontroli tjelesne temperature disanjem. Oblik pseće njuške utiče na kapacitet disanja. Brahikefalični psi, na primjer, imaju kratku njušku, što otežava disanje.

Način na koji psi vide je sasvim drugačiji

Oči su jedan od najnatrpanijih dijelova tijela psa iznenađenja. Možda ste čuli da psi vide crno-belo, ali to nije slučaj. Način na koji psi vide omogućava identifikaciju boja, ali u manjim količinama. Crvenu i zelenu psi ne razlikuju, dok je plavu i žutu lakše prepoznati. Nedostatak svih boja čini način na koji psi vide više sivim - otuda i slava da videcrno-bjelo. Općenito, vid psa nije dobar, ali s druge strane ima radoznale sposobnosti. Oči psa sposobne su uhvatiti veliku količinu svjetlosti, što rezultira odličnim noćnim vidom. Osim toga, anatomija tijela psa čini njegove oči blago lateralizovane, osiguravajući dobar periferni vid.

Pseće uho može uhvatiti izuzetno visoke zvučne frekvencije

Ako je način na koji uši vide psi nije tako dobro, pseći sluh to nadoknađuje. Psi primaju zvukove na frekvenciji do 40.000 Hz – duplo više od ljudi! Zato je tako uobičajeno vidjeti psa koji se boji vatrometa, jer njihov osjetljivi sluh čini zvuk još jačim. Pseće uho je podijeljeno na vanjsko uho (gdje zvučni valovi počinju da se hvataju i šalju), srednje uho (gdje se nalazi bubna opna) i unutrašnje uho (gdje se nalazi pužnica, organ odgovoran za pseći sluh i vestibularni sistem, koji kontroliše ravnotežu). Vrste psećih ušiju su različite: imaju velike ili male, uspravne, poluuspravne ili viseće i šiljaste, trokutaste ili zaobljene uši. Osim toga, pseće uho može se kretati na mnogo načina, čak i kao oblik komunikacije. To se događa zahvaljujući 18 mišića prisutnih u regiji.

Pseće uho i nos su odgovorni za sluh i miris priličnorafinirani

Pseći zubi otkrivaju starost psa

Osim hranjenja, pseći zubi pomažu u podizanju predmeta, dio su igre i, naravno, uz njega štene ujeda objekata. Ukupno ima 42 pseća zuba podijeljena na očnjake, sjekutiće, kutnjake i pretkutnjake. Kuriozitet u vezi sa psećim zubima je da i oni ispadaju! Psi imaju mliječne zube i prolaze kroz proces zamjene psećih zuba u dobi od 4 do 7 mjeseci. Vrlo je brzo i mnogo puta učitelj ni ne shvaća da se to dogodilo. Ali kada psu ispadaju zubi, ljubimac osjeća svrab i, kako bi ga ublažio, grize bilo šta ispred sebe. Još jedna zanimljivost u vezi psećih zuba je da se pomoću njih može saznati starost psa: do 1 godine, bijeli su i zaobljeni; između 1 godine i po i 2 godine, sjekutići su kvadratniji; nakon 6, svi su četvrtasti i očnjaci su zaobljeniji.

Tijelo psa radi kroz sisteme iznutra

Baš kao i ljudi, tijelo psa kontroliraju sistemi koji rade zajedno kako bi osigurali pravilno funkcioniranje organizma. Tijelo psa iznutra ima mnogo organa koji također postoje u ljudskom tijelu. Nervni sistem kontroliše većinu organa životinje, vodeći računa o senzornim, motoričkim, integrativnim i adaptivnim funkcijama. već jeDišni sistem brine o funkcijama vezanim za disanje, a probavni sistem za varenje. Inače, radoznao je način na koji pseće tijelo obavlja probavu iznutra: probavni sistem psa radi mnogo brže nego kod drugih životinja.

Pseći rep ima kosti i može nam reći kako se pas osjeća

Mnogi ljudi ne znaju, ali pseći rep ima kosti. To je produžetak kralježnice i sastoji se od pršljenova odvojenih intervertebralnim diskovima koji ublažavaju i omogućavaju brzo kretanje. Broj pršljenova varira između 5 i 20, što znači da ovaj dio tijela psa može imati različite veličine. Pseći rep igra osnovnu ulogu u psećem jeziku, s nekoliko značenja. Pas s podignutim repom i brzim zamahom, na primjer, znači da je sretan. Već ispruženi rep psa znak je da je na oprezu. Pseći rep i dalje oslobađa feromone koji izazivaju reakcije kod drugih pasa, kao što je slučaj sa muškim psom koji oslobađa seksualne feromone kako bi privukao ženku. Zato je tako uobičajeno vidjeti psa kako njuši rep.

Pseći mozak razumije određene riječi koje izgovaramo

Pseći mozak je izuzetno radoznao. Psi su inteligentne životinje i imaju oko 530 miliona neurona. Imate li osjećaj da vašDa li pas razumije sve što kažete? To je zato što razumeš! Unatoč tome što je iracionalan, pseći mozak može razumjeti određene riječi i naredbe, posebno ako je stimuliran ponavljanjem. Takođe, ulaže veliki napor da shvati šta čovek znači. Istraživanja su već dokazala da mozak psa ima veću aktivnost kada čuje nepoznate riječi, jer pokušava razumjeti značenje. Takođe, pas ima pamćenje! Neka istraživanja dokazuju da je mozak psa sposoban pohraniti informacije. Stoga mogu zapamtiti komande čak i ako ih dugo nisu čuli.